Klapsko pjevanje je tradicijski oblik viseglasnog pjevanja a cappella koji je nastao u dalmatinskim gradovima i otocima. Ova jedinstvena glazbena forma, duboko ukorijenjena u mediteranskom nacinu zivota, 2012. godine upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne bastine covjeanstva.
Sto je klapa?
Klapa je skupina pjevaca, najcesce muskaraca, koji zajedno izvode tradicijske dalmatinske napjeve bez instrumentalne pratnje. Naziv "klapa" dolazi od talijanske rijeci "capo" sto znaci glava ili vodja, a odnosi se na prvog pjevaca koji daje ton i vodi skupinu.
Tipicna klapa broji od cetiri do osam pjevaca, podijeljenih u glasove: prvi tenor, drugi tenor, bariton i bas. Harmonija se gradi od najviseg prema najnizem glasu, a karakteristicno je da melodiju nosi drugi tenor, dok prvi tenor pjeva iznad melodije.
Tematika klapskih pjesama uglavnom se vraca ljubavi, moru, rodnom kraju i nostalgiji. Tekstovi su pisani na lokalnim cakavskim ili stokavskim dijalektima, sto ih cini autenticnim izrazom dalmatinskog identiteta.
Klapa Lindo iz Dubrovnika - jedna od poznatijih zenskih klapa
Povijest klapskog pjevanja
Korijeni klapskog pjevanja sezu u 19. stoljece, kada su dalmatinski gradovi bili pod jakim utjecajem talijanske glazbene kulture. Viseglasno pjevanje razvilo se iz crkvene glazbe, ali i iz svakodnevnog zivota - pjevalo se na ulicama, u konobama, na brodovima i pri raznim svecanostima.
Prve organizirane klape pocele su nastupati krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca u Splitu, Sibeniku i Dubrovniku. Festivali klapske glazbe poceli su se organizirati od 1960-ih, a najpoznatiji je Festival dalmatinskih klapa u Omisu, koji se odrzava svake godine od 1967.
Kljucne cinjenice o klapskom pjevanju
- UNESCO bastina od 2012. godine
- Vise od 300 aktivnih klapa u Hrvatskoj
- Festival u Omisu - najstariji i najpoznatiji festival klapa
- Klape postoje i medu hrvatskim iseljenicima diljem svijeta
- Zenske klape postaju sve popularnije od 1990-ih
Regionalne razlike u klapskom pjevanju
Iako klapsko pjevanje dijeli zajednicke karakteristike, postoje primjetne razlike medu regijama. Splitske klape poznate su po bogatoj harmoniji i izrazitoj emocionalnosti, dok dubrovacke klape cesto imaju sofisticiraniji pristup koji odrazava bogatu kulturnu povijest tog grada.
Siberske klape cuvaju stariji stil pjevanja s karakteristicnim ornamentima, dok otocke klape - posebno one s Brace, Hvara i Korule - imaju vlastite tradicijske napjeve koji se prenose s generacije na generaciju.
Tradicijsko kantanje na Veliki petak - oblik pjevanja koji prethodi klapama
Poznate klape i festivali
Festival dalmatinskih klapa Omis
Najstariji i najprestizni festival klapske glazbe u Hrvatskoj, osnovan 1967. godine. Svake godine u srpnju u Omisu nastupaju klape iz cijele Dalmacije i dijaspore.
Klapa Trogir
Jedna od najstarijih i najnagradivanijih klapa u Hrvatskoj, osnovana 1969. Poznata po autenticnom dalmatinskom zvuku i bogatom repertoaru tradicijskih napjeva.
Klapa Cambi
Splitska klapa poznata po modernom pristupu tradicijskoj glazbi. Osvajaci brojnih nagrada na domacem i medjunarodnom festivalu klapske glazbe.
Klapa Lindo
Zenska klapa iz Dubrovnika, dio ansambla Lindo koji njeguje dubrovacku glazbenu tradiciju. Jedna od najprepoznatljivijih zenskih klapa u Hrvatskoj.
Kako prepoznati autenticno klapsko pjevanje?
Autenticno klapsko pjevanje ima nekoliko karakteristicnih obiljezja koja ga razlikuju od ostalih oblika viseglasnog pjevanja. Najvaznije je pjevanje bez instrumentalne pratnje - klapa pjeva iskljucivo a cappella, bez ikakve pratnje.
- Melodija je u drugom tenoru, ne u prvom (sto je suprotno od vecine europskih tradicija)
- Karakteristicni su ornamenti i ukrasi koji se razlikuju od regije do regije
- Tekstovi su na lokalnim dijalektima - cakavskom ili stokavskom
- Tematika je vezana uz more, ljubav, rodni kraj i nostalgiju
- Pjevanje je intenzivno emocionalno i osobno