Hrvatska likovna umjetnost ima bogatu i raznovrsnu povijest koja obuhvaca vise od tisucu godina kreativnog izrazavanja. Od romanickih fresaka istarskih crkava do suvremene galerijske scene Zagreba, hrvatska likovna bastina odrazava slojevitu kulturnu povijest ovog prostora.
Povijesni pregled
Najstariji sacuvani primjeri likovne umjetnosti na hrvatskom tlu datiraju iz pretpovijesti - spilje poput Vindije i Veternice cuvaju tragove prapovijesnog covjeka. Anticki period ostavio je bogato nasljedje u obliku mozaika, skulptura i arhitektonskih ukrasa, posebno u Saloni (danasnji Solin) i Dioklecijanovoj palaci u Splitu.
Srednji vijek donio je procvat crkvene umjetnosti - freske, minijature i skulpture. Istarske crkve cuvaju iznimno vrijedne freske iz 12. i 13. stoljeca, a Majstor Radovan ostavio je remek-djelo romanicke skulpture na portalu trogirske katedrale.
Renesansa i barok na Jadranu
Dalmatinski gradovi, posebno Dubrovnik, Split i Sibenik, bili su u intenzivnom kontaktu s talijanskim renesansnim sredistima. Dubrovacka republika njegovala je likovne umjetnosti, a mnogi dubrovacki slikari skolovali su se u Italiji i donijeli nove stilove na Jadran.
Juraj Dalmatinac, graditelj sibeniske katedrale, jedan je od najznacajnijih kipara i arhitekata 15. stoljeca u ovom dijelu Europe. Njegova katedrala, upisana na UNESCO-ov popis svjetske bastine, svjedoci o vrhunskom majstorstvu i inovativnom pristupu gradnji.
Barokno razdoblje donijelo je procvat crkvene umjetnosti - oltarne slike, skulpture i dekorativni programi crkava diljem Hrvatske svjedoce o bogatoj mecenskoj tradiciji.
Moderna i suvremena hrvatska umjetnost
Kraj 19. i pocetak 20. stoljeca donijeli su procvat moderne hrvatske likovne umjetnosti. Vlaho Bukovac, Josip Racic i Miroslav Kraljevic donijeli su europske modernisticke utjecaje u Hrvatsku, stvarajuci temelje za razvoj nacionalne likovne scene.
Ivan Mestrovic, jedan od najvecih kipara 20. stoljeca, dao je Hrvatskoj prepoznatljivo mjesto na svjetskoj likovnoj sceni. Njegova djela - od Mestrovicevog paviljona u Splitu do skulptura u Chicagu - svjedoce o iznimnom talentu i viziji.
Najvaznije institucije likovne umjetnosti
- Moderna galerija Zagreb - nacionalna zbirka hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. st.
- Muzej suvremene umjetnosti Zagreb - suvremena hrvatska i medjunarodna scena
- Galerija Klovicevi dvori - izlozbe u povijesnom ambijentu Gornjeg grada
- Mestroviceva galerija Split - zbirka djela Ivana Mestrovica
- Umjetnicki paviljon Zagreb - izlozbe od 1898. godine
Naivna umjetnost - posebnost Hrvatske
Hrvatska naivna umjetnost, nastala u Hlebinama 1930-ih godina, postala je medjunarodno prepoznata pojava. Ivan Generalic, "otac" hlebinske skole, i njegovi sljedbenici stvorili su autenticni stil koji kombinira seosku tematiku s bogatim koloristom i dekorativnoscu.
Galerija Hlebine i Muzej naivne umjetnosti u Zagrebu cuvaju i izlazu ova iznimna djela. Hlebinska skola inspirirala je mnoge umjetnike diljem svijeta i postala sinonim za autenticnu, neakademsku likovnu kreativnost.
Suvremena scena
Hrvatska suvremena likovna scena aktivna je i raznovrsna. Mladi umjetnici istrazuju razlicite medije - od tradicionalnog slikarstva i skulpture do instalacija, videa i digitalnih medija. Zagreb, Split i Rijeka imaju zive galerijske scene s brojnim prostorima koji prezentiraju suvremenu umjetnost.
- Muzej suvremene umjetnosti Zagreb - najvazni prostor za suvremenu umjetnost
- Galerija Miroslav Kraljevic - fokus na mlade i eksperimentalne autore
- Lauba - House for People and Art - Zagreb, suvremena scena u industrijskom prostoru
- Galerija umjetnina Split - zbirka od antike do suvremenosti
- Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka - regionalni centar